dotDent blog
Klinasti defekti (ne-karijesne cervikalne lezije) – što su i zašto nastaju?
Kako izgledaju i koje simptome uzrokuju?
- Vidljiva su kao mala udubljenja/urezotine ili “klinasti defekti” na površini zuba.
- Najčešće se javljaju s vanjske strane zuba, u blizini desni.
- Mogu biti praćene povlačenjem zubnog mesa, što dodatno izlaže korijen zuba.
- Kod plićih lezija simptomi možda neće postojati, ali kod dubljih se često javlja osjetljivost na hladno, slatko ili kiselo, pa čak i bol pri četkanju.
Zašto nastaju ne-karijesne cervikalne lezije?
Znanstvena istraživanja navode dva glavna uzroka:
- Abrazija (mehaničko trošenje zuba)
- Nastaje zbog prejakog ili nepravilnog četkanja zubi.
- Najčešće se javlja kada ljudi koriste tvrdu četkicu i četkaju horizontalnim, “grubim” pokretima.
- Pasta s jakim abrazivima (za izbjeljivanje) može dodatno pogoršati stanje.
- Abfrakcija (mikropukotine zbog stresa na zubima)
- Lezije nastaju zbog stiskanja i škrgutanja zubima (bruksizam).
- Pritisak tijekom stiskanja stvara mikropukotine cakline upravo na mjestu gdje kruna prelazi u korijen.
- Tijekom vremena to oslabljuje caklinu i dentin te stvara karakteristične urezotine.
Često se ova dva uzroka kombiniraju – npr. osoba koja noću škrguće zubima, a pritom koristi tvrdu četkicu i agresivnu tehniku pranja, ima puno veći rizik za nastanak ovih lezija.
Zašto su opasne?
Na području gdje nastaju ne-karijesne cervikalne lezije zub je prirodno osjetljiviji, jer je zubna caklina tanja, a ispod nje se nalazi mekši dentin. Kada lezija probije caklinu i dentin postane izložen:
- trošenje napreduje puno brže,
- povećava se osjetljivost zuba,
- zubi postaju slabiji i skloniji lomovima,
- povećava se i rizik od karijesa jer dentin nema istu otpornost kao caklina.
U težim slučajevima, ove lezije mogu dovesti do značajnog gubitka zubnog tkiva i potrebe za restaurativnim zahvatima ili čak endodontskim (liječenje živca).
Kako stomatolog postavlja dijagnozu?
Tijekom pregleda, stomatolog će pregledati:
- oblik i dubinu lezija,
- stanje desni i eventualnu recesiju,
- tehniku četkanja koju koristite,
- eventualne znakove stiskanja ili škrgutanja zubima.
Na temelju toga može utvrditi radi li se primarno o abraziji, abfrakciji ili kombinaciji.
Kako se liječe i sprječavaju?
1. Korekcija navika
- Naučiti pravilnu tehniku četkanja – nježni, kružni pokreti mekom četkicom.
- Izbjegavati paste s grubim abrazivima (pogotovo one za izbjeljivanje, osim ako ih stomatolog ne preporuči).
- Ako škrgućete noću, stomatolog može preporučiti individualno izrađenu udlagu koja štiti zube od preopterećenja.
2. Liječenje postojećih lezija
- Fluoridni premazi ili sredstva za desenzibilizaciju kod manjih lezija i osjetljivosti.
- Ispuni (plombe) – kod dubljih lezija, kako bi se zaštitio dentin i spriječilo daljnje trošenje.
Top 5 preporuka stomatologa za prevenciju
- Koristite mekanu četkicu i četkajte zube laganim, kružnim pokretima.
- Nemojte pretjerivati s pastama za izbjeljivanje – koristite ih samo povremeno i prema savjetu stomatologa.
- Ako primijetite da škrgućete ili stišćete zube, razgovarajte sa stomatologom o zaštitnoj udlazi.
- Redovito odlazite na kontrole – stomatolog će na vrijeme uočiti prve znakove lezija.
Obratite pažnju na znakove osjetljivosti – ako vas zubi peku ili bole na hladno/slatko, to je signal da treba reagirati.
✨ Zaključak: Ne-karijesne cervikalne lezije nisu samo estetski problem – one mogu oslabiti zube i povećati rizik od ozbiljnijih oštećenja. Pravovremena dijagnoza, promjena navika i redovita briga o oralnom zdravlju najbolji su način da sačuvate svoje zube zdravima.
Zadnje objave
Usluge na najvišoj razini: